Futur II pasivni udružuje futur i glagola esse sa participom perfekta pasiva.c
captus, a , um ero eris erit
capti , ae, a erimus, eritis, erunt
Si reliquiae fori Рomanorum hoc loco inventae erunt, nuntiate!
Ako budu bili pronađeni ostaci rimskog trga na ovom mestu, javite!
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
Pluskvamperfekat pasivni umesto presenta glagola esse udruzuje imperfekat esse sa
participom.
captus, a, um eram, eras, erat
capti , ae, a eramus, eratis, erant
Milites a hostibus capti erant.
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
Indikativ perfekta pasiva se gradi od participa perfekta pasiva I oblika sum esse fui u
prezentu.
Captus, a , um sum es est
capti, ae, a sumus estis sunt
Particip kao deo glaagolskog predikata slaže se sa svojim subjektom u rodu, broju i padežu.
Discipulus a magistro monitus est. Discipula a magistro monita est.
Discipuli a magistro moniti sunt. Discipulae a magistro monitae sunt.
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
Perfekat, pluskvamperfekat I futur II pasivni su složena vremena i grade se od participa
perfekta pasiva I odgovarajućih oblika pomoćnog glagola esse.
Particip perfekta pasiva je glagolski pridev i odgovara našem trpnom pridevu, zavoljen,
zavoljena, zavoljeno. Dobija se od participske osnove (supin) koja se gradi dodavanjem glagolskoj
osnovi sufiksa to, dicto, dictus, a, um. Pošto su pri
ovakvoj tvorbi česte glasovne promene, particip perfekta pasiva lakše ćete da izvedete od
četvrtog oblika glagola (supin) npr.
Capio capere cepi captum, četvrti oblik glagola captum uzme se za nom. Jed. Participa
perfekta pasiva srednjeg roda i prema njemu gradi se muški rod na -us I ženski na -a, srednji, kao što smo rekli -um.
Kad stoji kao atribut uz imenicu, particip perfekta pasiva prevodi se našim trpnim pridevom ili
odnosnom rečenicom, npr. Discipulus monitus, opemenut učenik ili učenik koji je opomenut.
Particip perfekta pasiva pokazuje radnju koja se završila pre radnje glavnog glagola, npr.
Urbem obsessam et captam milites vastaverunt.
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
U latinskom jeziku pasivni futur I, kao I aktivni , gradi se od prezentske osnove.
Futur I glagola prve I druge konjugacije gradi se tako što se na prezntsku osnovu
dodaju završeci: bor, beris, bitur, bimur, bimini, buntur. Kod glagola trece I
cetvrte konjugacije na prezentsku osnovu dodaju se zavrseci . ar, eris, etur,
emur, emini, entur.
Spectabor, spectaberis, spectabitur, spectabimur, spectabimini, spectabuntur
Monebor, moneberis, monebitur, monebimur, monebimini, monebuntur
Legar, legeris, legetur, legemur, legemini, legentur
Audiar, audieris, audietur, audiemur, audiemini, audientur.
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
Pasivni imperfekat se, kao I aktivni, gradi od prezentske osnove. Imperfekat
glagola prve I druge konjugacije gradi se tako sto se izmedju prezentske osnove
i ličnih nastavaka za pasiv ubacuje slog -ba. Kod glagola treće i četvrte
konjugacije izmedju prezentske osnove i sloga -ba dodaje se vokal -e.
Spectabar, spectabaris, spectabatur, spectabamur, spectabamini, spectabantur,
Monebar, monebaris, monebatur, monebamur, monebamini, monebantur.
Legebar, legebaris, legebatur, legebamur, legebamini, legebantur.
Audiebar, audiebaris, audiebatur, audiebamur, audiebamini, audiebantur.
Tekst za vežbanje
Vergines Romanae iuvenes nubebant, quattuordecim aut quindecim annos natae. Nuptiae domi celebrabantur. Ante nuptias aliquot dies tota domus a servis
tergebatur, ianua lauro et floribus ornabatur, vestimenata nuptialia emebantur,
cena parabatur.
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
Indikativ prezenta pasiva
U latinskom jeziku, kao I u srpskom, postoje dva glagolska stanja , aktivno I
pasivno.
Kada se glagolska radnja pripisuje nekom licu ili predmetu kao njenom
pokretacu, vrsiocu, za glagolske oblike kojima se takva radnja označava kaže se
da su u random stanju, u aktivu.
Medjutim, kada se glagolska radnja pripiše objektu na kome se vrši, koji tu radnju
trpi, tj. Kad object radnje postane središte izlaganja, ta radnja se kazuje oblicima
trpnog stanja, pasiva.
U latinskom jeziku pasiv se češce koristi nego kog nas. Potpun pasiv imaju svi
prelazni glagoli, a neprelazni samo treće lice jednine sa bezličnim značenjem.
Pasivna vremena prezentske osnove određuju se pomoću pasivnih ličnih
nastavaka. R, RIS, TUR, MUR, MINI, NTUR.
Rogor, rogaris, rogatur, rogamur, rogamini, rogantur,
Doceor, doceris, docetur, docemur, docemini, docentur.
Legor, legeris, legitur, legimur, legimini, leguntur
Erudior, erudiris, eruditur, erudimur, erudimini, erudiuntur
Prilikom pretvaranja aktivne rečenice u pasivnu objekat u akuzativu postaje
subjekat u nominativu, a subjekat aktivne rečenice stavlja se u ablativ sa
predlogom ako je nesto živo, inače bez predloga. Predikat se stavlja u pasiv i sa
novim subjektom se slaze u licu i broju.
Magister discipulum laudat. Ucitelj hvali ucenika.
Discipulus a magistro laudatur.
Discipula a magaistra monetur.
A matre moneor.
Ab hominibus videmini.
Labor hominem firmat. Rad jača čoveka.
Homo( nema a/ab zato što je labor apstraktni pojam)labore firmatur.
Prevesti sledeće rečenice na srpski jezik.
Romulus Romam secundo anno Olympiadis sextae condidit.
Romulus pater gentis Romanae appellatur.
Res familiaris industria et parsimonia augetur.
O discipuli, a magistro ob tantam industriam laudamini.
TERTIUM NON DATUR. PRIMUS INTER PARES.
AMICUS CERTUS IN RE INCERTA CERNITUR.
Cum Aegeus, rex Atheniensium, Troezenem venit, regis filiam, Aethram adamavit. Non obstitit pater amori, sperans se mox nepotem habiturum; erat enim illa domus sine posetrioribus. Priusquam Aegeus Troezene abiit, soleas et ensem suum sub lapide quodam ingenti posuit et Aethrae praecepit ut filio, ubi adoleverit, illum locum ostenderet. Hoc facto domum revertit. Aliquot menses post Theseus natus est et a matre Troezene altus.
Ut primum ex pueris excessit, Theseus Troezenem reliquit et Athenas profectus est patrem petiturus. Sed antequam Athenas venit, multos labores in itinere fecit, multos malos homines, multa monstra et bestias feras interefecit, qui populum premebant.
Dum haec Athenis geruntur, Minos, Qui Cretae regnabat, iterum tributum horribile imperavit: septem puellae et septem iuvenes ad pastum monstri Minotauri Atheniensibus mittendi erant. Theseus simulac audivit, quanta calamitate civitas afficeretur, Minotaurum occidere decrevit. Pater, cum filium mitteret, simul et praeceptum dedit: „Si victor redieris, vela candida in nave pande!
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=puella&la=la#lexicon
Tekst preuzet iz udžbenika: M. Pakiž, T. Kiselički Vaš, M. Kisić, Latinski jezik II za drugi razred gimnazije,Beograd, 2019., ZUNS.
Objavljeno pod Latinski jezik II
Futur I – obnavljanje
Kod futura I vodimo računa o tome da I i II konjugacija imaju nastavke:sg. 1. -bo, 2. -bis, 3. -bit, -pl. 1.-bimus, 2. -bitis, 3. -bunt, a III i IV konjugacije: 1. -am, 2. -es, 3. -et, pl. 1. -emus, 2. -etis, 3. -ent; nastavci se dodaju na prezentsku osnovu. Prevodimo: ću voleti, ćeš voleti, će…
primer za I i II konjugaciju:
amabo, amabis, amabit, amabimus, amabitis, amabunt;
monebo, monebis, monebit, monebimus, monebitis, monebunt;
primer za III i IV konjugaciju:
scribam, scribes, scribet, scribemus, scribetis, scribent;
veniam, venies, veniet, veniemus, venietis, venient;
Vežbanje: prevedi oblike
1. spectabis 2. amo 3. monebat 4. scribere 5.venient
6. veniunt 7. es 8. habet 9. erit 10. manebamus
Vežbanje: prevedi rečenice sa latinskog na srpski jezik:
Na jesen će vredni zemljoradnici sakupljati plodove.
autumnus, -i m. -jesen; impiger, gra, grum – vredan, a, o; agricoa, ae, m. zemljoradnjik; colligo 3 collegi collectum – sakupljati; fructus,-us, m. plod
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=puella&la=la#lexicon
FUTUR II
Gradi se od perfekatske osnove i završetaka: ero, eris, erit, erimus, eritis, erint. Futurom II se kazuje buduća radnja koja će se završiti pre radnje futura I.
lego 3 legi lectum – čitati
leg-i – kad sklonimo -i – dobijamo perfekatsku osnovu; futur II – legero, legeris… budem čitao, budeš čitao itd.
Si nunc didicerimus, aestate recreabimus. (futur II – futur I).
disco 3 didici – učiti; aestas, -atis, f, leto; recreo, 1. -creavi, -creatum – odmarati se;
Si pulcherrima carmina opitimorum poetarum legerimus, doctiores erimus. (futur II – futur I).
pulcher, chra, chrum -lep, a, o; carmen -inis, n. pesma; poeta, ae, m. pesnik; doctus, a, um – učen, a, o;
Objavljeno pod Latinski jezik, I razred
De Daedalo et Icaro
Multis annis post Daedalum cupido patriae cepit, sed rex prohibuit ut insulam relinqueret.Tum Daedalus Icaro filio „Non possidet aera Minos“, inquit, „ibimus illac! Alas nobis faciam ut effugere possimus.“ Itaque pennas avium colegerat, ceram invenerat, et alas constuxit. Post haec et artem volandi exercuerunt. Postremo pater Icarum docuit: „Audacter vola; noli autem nimis soli appropinquare, ne calor ceram calefaciat. Idem cave ne mare tangas; timeo ne pennae aqua graventur. Medio cursu vola!“ Tandem subvolaverunt. Initio Icarus patri paruit. Sed mox puer, audaci volatu gavisus, patre relicto altius iter egit. Radiis solis cera liquescit, alae delentur et Icarus in mare decidit.
Pennas primo deinde et corpus filii pater infelix in mari conspecit. Statim in parvam insulam dovolavit ut ibi filium sepeliret. Mare et insula nomine Icari appellati sunt.
Tekst preuzet iz udžbenika: M. Pakiž, T. Kiselički Vaš, M. Kisić, Latinski jezik II za drugi razred gimnazije,Beograd, 2019., ZUNS.
Test
Multa ibi monstra vidit, in primis canem tricipitem Cerberum, multas umbras mortalium, multos etiam mortuos, qui ob sua crimina atrociter puniti erant: Tantalus frustra aquam captabat, Sisyphus saxo cruciebatur, Danaides ex urnis, quae fundo carebant, perpetuo aquam effundebant…
Deo teksta preuzet iz udžbenika Latinski jezik II, M.Pakiž, T.Kiselički Vaš, M.Kisić.Beograd, 2010. YUNS strana 62.
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=puella&la=la#lexicon
Rečenice iza verba impediendi počinju veznicima ne – da ne, da, ili quominus – da ne; quin – da ne; Zbivanje radnje u glavnoj rečenici I zavisnoj smatra se istovremenim.
U glavnoj rečenici ćemo da nađemo ove glagole:
impedio, 4., prohibeo 2. – sprečavati
obsisto, 3. ,1. – protivim se
deterreo, 2., dissuadeo 2. odvraćati
Rečenice iza verba timendi počinju veznicima ut – da ne, ne non – da ne, ne – da
Radnja u glavnoj rečenici I zavisnoj smatra se istovremenom.
timeo, 2., metuo 3. bojati se
izrazi:
in timore; in metu sum – u strahu sam
Saepe ira impedit, ne iusti simus.
Često nas ometa gnev da budemo pravedni.
Quid obstabat, quominus beatus esses?
šta ti je stajalo na putu da budes srećan?
Nihil deterrebit loquacem, quin loquabatur.
Nista nece odvratiti brbljivca da ne razgovara.
Od glagola i izraza kojima se izriče strah zavisi rečenica u kojoj se radnja moze događati
ne samo istovremeno vec i posle zbivanja radnje.
Timeo , ut venias.
Timeo, ut venturus sis.
Bojim se da ne dolazis.
Timebam, ne venires.
Bojao sam se da dolazis.
Prevesti recenice sa latinskog na srpski.
Amicos, na abeant, impedio.
Cives timebant, ne hostes urbem caperent.
Avarus semper veretur, ut satis habeat.
Periculum erat, ne quis Rufum apud Augustum accusaret.
Iz udžbenika za II razred gimnazije: Ljiljana. Vulićević, Latinski jezik za drugi razdred srednje škole, Beograd, 2017. ZUNS
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=puella&la=la#lexicon
Objavljeno pod Latinski jezik II
Antiquitas Latina 