Slaganje prideva i imenice

Pre nego što uradimo neki primer, prvo ćemo da vidimo kojih prideva sve ima:
– bonus3 – dobar, dobra dobro; predlažem da se odmah napišu sva tri roda posebno:
bonus, bona, bonum – muški – menjamo po II deklinaciji, ženski – menjamo po I deklinaciji, srednji rod – menjamo po II deklinaciji za srednji rod. Ako treba da napišemo – dobar čovek – krećemo od imenice, zato što nam je potreban rod imenice da bi uzeli odgovarajući rod prideva. U ovom slučaju, čovek se kaže – homo, -inis,m. Prema tome uzimamo oblik – bonus -, homo bonus.

– miser, a, um – nesrećan, ćna, ćno, takodje se menjaju po II, I, II deklinaciji.
Na primer: Trojanac – Troianus, -i, m. nesrećni Trojanac biće – miser Troianus-.
– pulcher, chra, chrum – lep, a, o (II, I, II), samo što ovde imamo glasovnu promenu – nepostojano e. Znači od genitiva pa na dalje u promeni čuvamo osnovu: pulchr-. (samo u vokativu sg. muškog roda imamo ponovo – pulcher -). Puella, ae. f. – devojka – lepa devojka, pulchra puella, pulchrum animal. (animal, -alis, n. – životinja)
– celer, -is, -e – brz, a, o, po nastavcima vidimo da je u pitanju III deklinacija, i to III -i, vokalkse osnove. Sva tri roda se menjaju po III-i, vodeći računa o rodu prilikom promene. – celer homo, celeris femina, celere animal. (animal, -alis, n. – životinja)
– celeber, bris, bre, – čuven, a, o (ista grupa prideva samo sa nepostojanim -e -). Genitiv je celebris za sva tri roda.
– fortis, e, čitamo – fortis, forte, od kojih je prvi oblik za muški i ženski rod – fortis homo, fortis femina, a forte je oblik za srednji rod – forte animal.
-sapiens, -entis, mudar,dra, dro. Ako bolje pogledamo ovaj pridev, više nam liči na imenicu zbog ovog nastavka -is. U svim slučajevima oblik -sapiens- koristimo za sva tri roda: sapiens homo, sapiens femina, sapiens animal, vodeći računa o rodu prilikom promene. Ova grupa prideva ima nastavak za genitiv, u ovom slučaju izdovaramo – sapientis,(za sva tri roda) oduzmemo -is, i menjamo dalje po III-i osnove.
Poznajem dobrog čoveka.
1.l sg,idn. acc.sg. acc.sg
prae. akt.
scio 4, scivi (ii), scitum
Pošto smo uradili analizu, predlažem da prvo uradimo imenicu -čoveka, pa onda pridev koji stoji uz tu imenicu: homo, -inis, m. – acc.sg. – hominem. Pošto je imenica muškog roda uzećemo oblik prideva – bonus, i takodje staviti u acc.sg. (imenice i pridevi se slažu u rodu , broju i padežu), to je – bonum.
Bonum hominem scio.
Domaće životinje su korisne ljudima.
nom. pl. nom. pl. 3.pl praes. nom. pl. dat. pl.
esse
animal, -alis. n. – životinja, treba nam nom. pl. – animalia
domesticus 3 – čitamo (pišemo) domesticus, a, um, – domaći, uzimamo oblik domesticum, zato što je – animal – srednjeg roda. Nama treba nominativ pl. – domestica.
utilis, e, – koristan, čitamo utilis, utile, uzimamo oblik – utile, jer nam treba sredni rod zbog – animal, -alis, n. Nom. pl. – utilia.
homo, -inis, m. čovek, – dat.pl. – hominibus.
sum, esse, fui – biti – 3.l.sg. praes. – sunt.
Domestica animalia hominibus utilia sunt.

Advertisements

Ostavite komentar

Objavljeno pod Latinski jezik, I razred

Prisvojne zamenice

meus, mea, meum moj, moja, moje
tuus, tua, tuum tvoj, tvoja, tvoje
noster, nostra, nostrum naš, naša, naše
vester, vestra, vestrum vaš, vaša, vaše
prisvojno povratna zamenica
suus, sua, suum

Kao što vidite prisvojne zamenice se menjaju kao pridevi na us,a, um, tj. er, a, um. Pre nego što upotrebimo zamenicu, najpre pogledamo kog roda je imenica. U primeru koji sledi, uzimamo imenicu liber, bri. m. knjiga. Ako je imenica knjiga pravi objekat u rečenici, stavicemo je u akuzativ jednine, tako da ce i prisvojna zamenica biti u akuzativu jednine muškog roda( liber, bri.m).
Upotreba

Lego (čitam) meum librum. Čitam svoju knjigu.
Legis (čitaš) tuum librum. Čitaš svoju knjigu.
Legit (čita) suum librum. Čita svoju knjigu.
Legimus (čitamo) nostrum librum. Čitamo svoju knjigu.
Legitis (čitate) vestrum librum. Čitate svoju knjigu.
Legunt (čitaju) suum librum. Čitaju svoju knjigu.

Kao što se vidi iz primera, prisvojno povratna zamenica (suus, sua, suum) se odnosi samo na 3. lice jednine ili množine.

Casa, ae. f. kuća
Imam svoju kuću. Casam meam habeo.
Imaš svoju kuću. Casam tuam habes.
Ima svoju kuću. Casam suam habet.
Imamo svoju kuću. Casam nostram habemus.
Imate svoju kuću. Casam vestram habetis.
Imaju svoju kuću. Casam suam habent.

Ako imamo rečenicu: On ima njegovu (kuća pripada nekom drugom), rećićemo – Eius casam habet. Ili, on ima njihovu kuću – Eorum (u zavisnosti od roda – earum -) casam habet.

Ostavite komentar

Objavljeno pod Latinski jezik, I razred

Prevodjenje sa srpskog na latinski jezik

https://latinaantiquitas.wordpress.com/2015/10/10/uputstvo-za-prevodjenje/ sa latinskog na srpski.

Buduci da su kontrolne vezbe ovih dana aktuelne u skolama, evo primera kako mozete da radite prevod recenica sa srpskog na latinski jezik. Krenucemo od jednostavnijih primera.

Uciteljica hvali ucenicu.
Moje iskustvo govori da ucenici koji dobro analiziraju recenicu na srpskom jeziku u najvecem broju slucaja urade i dobar prevod na latinski jezik. Na primer-
uciteljica – posto je subjekat, bice mi potreban nominativ jednine imenice – magistra, -ae, f., imenica prve deklinacije i to je MAGISTRA.
hvali – to je 3. lice sg. indikativa prezenta aktiva glagola laudo 1, napisemo lauda-re, i na osnovu prezentsku – lauda – dodamo t, i to je LAUDAT.
ucenicu – posto je u recenici u funkciji objekta, bice mi potreban akuzativ jednine imenice discipula, -ae, f, znaci – DISCIPULAM.
Posto u latinskom glagol ide na kraju recenice, prevod ce izgledati ovako.
MAGISTRA DISCIPULAM LAUDAT.
Ili, da ukljucimo drugu deklinaciju – Ucitelj hvali ucenike. Ucitelj – magister, tri, m, sada je to druga deklinacija i nom. sg. bice – MAGISTER. Hvali – laudat, ucenike, posto je objekat u recenici, bice mi potreban akuzativ i to mnozine, imenice – discipulus, -i, m. i to je DISCIPULOS.
MAGISTER DISCIPULOS LAUDAT. Ako ucitelji hvale ucenike, prevod ce biti –
MAGISTRI DISCIPULOS LAUDANT.
Prevodjenje imenice sa pridevom
Prilikom prevodjenja sa srpskog na latinski jezik, bitno je da tacno odredimo padez imenice, kao u gore navedenim recenicama, MAGISTRA, DISCIPULAM, MAGISTER, DISCIPULOS, da bi, buduci da se pridevi slazu sa imenicama u rodu broju i padezu, tacno odredili koji oblik prideva koristimo. Na primer za imenicu DISCIPULAM, od prideva – bonus 3, izgovaramao – bonus, bona, bonum – dobar, dobra, dobro, uzimamo oblik bona, posto nam je potreban da bi slozili sa imenicom discipulam, i taj isti oblik bona, stavljamo u akuzativ jednine, zato sto nam je imenica u akuzativu jednine. Prevod ce izgledati – Magistra BONAM DISCIPULAM laudat – uciteljica hvali dobru ucenicu. Ako nam treba, na primer – ucitelj hvali DOBRE UCENIKE, a vec smo odredili da je oblik – ucenike – u akuzativu mnozine i to muskog roda, uzecemo oblik – bonus, i staviti takodje u akuzativ mnozine. Znaci, vodimo racuna kog je roda imenica, da bi uzeli taj isti oblik tj. rod prideva. Medjutim, to nikako ne znaci da imenica i pridev moraju da budu u istoj deklinaciji. Na primer imenica poeta, ae, m. – pesnik, muskog je roda, pa cemo za pesnika da uzmemo oblik prideva za muski rod – BONUS. Cela promena imenice i prideva izgledace ovako – nom. sg. bonus poeta, gen. boni poetae, dat. bono poetae, acc. bonum poetam, voc. bone poeta, abl. bono poeta. Nom. pl. boni poetae, gen. bonorum poetarum, dat. bonis poetis, acc. bonos poetas, voc. boni poetae, abl. bonis poetis.

Ostavite komentar

Objavljeno pod Latinski jezik, I razred

Pluskvamperfekat

Vreme se upotrebljava za radnju koja se desila pre neke druge prosle radnje.
Recenice za vezbu:
Homines primum in casis habitaverant, deinde pulchras domos aedificabant.
Imperator, postquam Alpes transcenderat, exercitum contra hostes duxit.

Ostavite komentar

Objavljeno pod Latinski jezik, I razred

Oblici perfekatske osnove

Jos jednom, perfekatska osnova se nalazi kada odbijemo -i od treceg oblika navodjenja glagola sto imamo u recniku. amo, 1. -avi, (citamo amavi), -tum, (citamo amatum). Perfekatska osnova -amav-.
Za sve glagole vazi isto pravilo: na perfekatsku osnvu dodajemo nastavke:

Za perfekat:
sg. pl.
-i -imus
-isti -istis
-it -erunt
Za pluskvamperfekat:
sg. pl.
-eram -eramus
-eras -eratis
-erat -erant
Za futur II:
sg. pl.
-ero -erimus
-eris -eritis
-erit -erint

Ostavite komentar

Objavljeno pod Latinski jezik, I razred

Muzika u antickoj Grckoj

http://www.zanimljivamuzika.com/2010/11/muzika-antickoj-grckoj/ by Marija

Ostavite komentar

Objavljeno pod Musica

Anticka grcka umetnost

Korisno
http://www.arheo-amateri.rs/kategorija/istorija/
https://antickagrckablog.wordpress.com/pocetna/ by Milica Jovanovic

Ostavite komentar

Objavljeno pod Kulturna istorija